Novosti

Šta sijete to ćete i žnjeti

Probudićeš najbolje u drugima samo ako daš najbolje od sebe,” rekao je Harry Firestone.
Već dugo razmišljam kako postoje ljudi u čijem prisustvu se osjećam raspoloženo, motivisano, poletno. Poslije razgovora sa njima svoje aktivnosti završavam sa lakoćom, ne osjećam umor, niti napetost, a opet postoje ljudi sa kojima je dovoljno samo par riječi da razmijenim ili čak da budem u istoj prostoriji i da ne komuniciram sa njima, a da osjećam nemir, napetost i dugo se pitam zbog čega mi njihovo prisustvo nije prijatno… Kada pada kiša ili je hladno ja se osjećam loše, nisam raspoložena. Tako isto i u prisustvu nekih ljudi.

Svakoga dana svi mi imamo priliku biti u prisustvu ljudi koji su uglavnom pesimistični, cinični i uz koje i naše raspoloženje može potonuti. To su ljudi koji imaju stalno zlobne i ponižavajuće primjedbe, a svaki događaj koriste kao povod za ismijavanje drugih. Oni se vesele kada nečije dobre namjere ne urode plodom jer vjeruju da drugi ljudi nisu dovoljno dobri, da ne vrijede ili ne čine ispravne stvari kao što to oni čine i mogu. Uz takve ljude zaista je teško oduprijeti im se i ne dopustiti da utiču na naše raspoloženje.

Takve ljude, koji djeluju negativno na nas i kao da nam izvlače pozitivnu energiju nazivamo emocionalnim vampirima. Milivojević (2014) smatra da je etiketa „emocionalni vampir“ veoma loša jer druge ljude dehumanizuje i demonizuje. Njome se postavlja scena da data osoba nije čovjek, već zli vampir, a da je njena žrtva dobra i nevina. U stvarnosti žrtva je takođe odgovorna, jer ona dozvoljava drugome da joj „pije energiju“. Kada ovako posmatramo stvari, shvatimo da mi nismo nemoćne žrtve, već da smo ravnopravni učesnici u komunikaciji sa osobama koje zbog nedostatka empatije komuniciraju na takav način da nama crpe energiju. Mi umjesto da se pitamo zašto se ponašaju ti ljudi na način koji nama ne prija, možemo da se zauzmemo za sebe.

           Emocionalni vampiri imaju nad nama onoliko moći koliko im mi to dozvolimo (Pantić, 2014).
Pokušavam da pronađem razumijevanje za takve ljude. Većina njih je, smatram, takva zbog određenih problema ili trauma kojima su bili izloženi kroz život.
Međutim, mi nismo odgovorni za njihov život, niti njihovo ponašanje.
Mi smo odgovorni samo za naša osjećanja iz kojih proističe naš odnos prema njima i naše raspoloženje. Jer, razgovor sa ljudima je dvosmjerna komunikacija. Ne trebamo dozvoliti da postanemo predmet agresije ljudi koji sebe vide boljim od drugih, koji nemaju sposobnost empatije i u čijem se prisustvu osjećamo nepoželjno. Moramo znati zaštiti sebe, svoje granice i dostojanstvo.

To dugujemo sebi! Ako je potrebno trebamo se suočiti sa njima, asertivno im reći kako njihovo ponašanje utiče na nas i naše raspoloženje. Nekada je iz odnosa sa ljudima čije nam prisustvo ne prija, a nismo obavezni provoditi vrijeme sa njima, dovoljno povući se iz komunikacije i ne gubiti svoju energiju.

Važno je biti svjestan sebe, svojih želja. Mi smo odgovorni za svoje emocije, svoje ponašanje. Mi odlučujemo koga puštamo u svoj svijet i ko nam je značajan. Mi biramo ljude čije nam je mišljenje važno. Zato je važno okružiti se ljudima koji nam prijaju.

Da bismo bili srećni, zadovoljni i uspješni mislim da trebamo prvenstveno imati mir u sebi, a zatim taj mir graditi i sa drugim ljudima. Kako izgrađujemo svoj lični svijet tako i odnose sa drugim ljudima gradimo postepeno i pažljivo.

Ljubaznost, saosjećanje, poštovanje u komunikaciji sa drugima predstavljaju moj izbor.

Kao što dobar baštovan poznaje zemlju i neophodne uslove za razvoj biljke tako i mi trebamo prepoznati ono najbolje u ljudima, ono što ćemo dotaći da bi stvorili atmosferu u kojoj ljudi rastu i cvjetaju. Baš kao što iz malog sjemenja, zahvaljujući pažnji i strpljenju, niknu neke od najljepših biljaka na svijetu, tako je i u odnosima sa ljudima. Neprestano oni moraju da se zalivaju i obogaćuju, posebno ako su za nas značajni ljudi sa kojima odnose i njegujemo. Zato, ako nam je stalo da imamo kvalitetne odnose sa drugim ljudima mi biramo koga puštamo u naš svijet u kojem njegujemo razumijevanje, poštovanje, saosjećanje. Hoćemo li osmijeh, osmijehnimo se drugima. Ako želimo više razumijevanja, trebamo mi druge razumijeti. Ako želimo da nas neko sasluša, trebamo biti primjer strpljenja i slušati druge. Ako želimo da nas poštuju, poštujmo i mi druge.

Kako siješ, tako ćeš i žnjeti,“ rekli su najbolji baštovani koji razumiju suštinu i smisao svog rada. Ako sijemo ljubav, saosjećanje i razumijevanje naći ćemo radost u sebi, oko nas u ljudima koji nas okružuju. Ako mislimo da smo jedino mi važni i u pravu, ako smo u odnosu sa drugim ljudima hladni, cinični, ako se odnosimo bez poštovanja i strpljenja, nećemo ni mi naići ni na što drugo sem neplodne zemlje. Sadite i njegujte mir, ljubav i radost u svom srcu da biste dotakli i obasjali one oko vas.

Dio svjetlosti i toplote ostaće i u vama! Pružite ono što želite da dobijete. Budite vi ti koji će započeti proces da biste dobili nešto zauzvrat.

 

…ostatak teksta možete pročitati u knjizi Biram slobodu

 

Kliknite ovdje da naručite knjigu "Biram slobodu"

Write a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biram slobodu u Banjaluci

0shares 0 0 0 0 0 Promocija knjige Biram slobodu upriličena je u Narodnoj univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske 30. …

Promocija knjige Biram slobodu u Doboju

0shares 0 0 0 0 0Narodna biblioteka u Doboju je 12. 06. bila organizator promocije knjige „Biram slobodu”, autorke Vesne …

Postavite potrebne granice da biste se zaštitili

0shares 0 0 0 0 0 Priča počinje ushićenjem i radošću zbog par grančica koje su golubovi donosili na moj balkon pokušavajući …