Novosti

Oslobodite se briga

Šta je sa ljudima koji mnogo brinu? Brinu svakodnevno i razmišljaju i o problemima koje mogu rješiti.

Preispituju svoje sposobnosti, moći, ali brinu i o događajima koji ne zavise od njih, na koje ne mogu uticati. Često ljudi mnogo brinu, ostaju pasivni, ne čineći ništa da promijene neželjeno stanje. Nekada je zabrinutost, i ako neprijatno, korisno osjećanje. Kada zamišljamo da će se dogoditi nešto loše, zabrinutost nas pokreće na aktivnost, da nešto preduzmemo da spriječimo taj događaj ili da planiramo kako ćemo riješiti, koji je najbolji izbor kao rješenje za tu situaciju kada se desi. Međutim, zabrinutost se često javlja kao odraz vjerovanja, magijske odbrane od nesreća. Ljudi nekada osjećaju brigu samo zato jer vjeruju da će se dogoditi nesreća ako je neko srećan i zadovoljan. Tako briga postaje način razmišljanja, života i stoji kao ogromni crni oblak na nebu. Svako ko poželi sunce, slobodu i sreću, briga ih spriječava, zatamnjuje im vidik.
Nekada ljudi umjesto da budu prisutni u situaciji ovdje i sada, zamišljaju najneprijatnije moguće ishode, ne dozvoljavajući sebi da uživaju u trenutku.
Tako majka, dok posmatra bezbrižno dijete koje se igra u parku, razmišlja šta ako padne sa ljuljaške i povrijedi se; student dok piše svoj pismeni dio ispita strahuje i smišlja kakvu će kaznu dobiti od roditelja jer neće moći upisati narednu godinu studija ako ne položi ispit, ili žena koja umjesto da uživa u putovanju brine se da li je isključila peglu.
Sa zabrinutošću se ne rađamo. Nju stičemo u djetinjstvu i ako ne naučimo kako da je se oslobodimo, cio život provedemo sa njom. Većina nas je u djetinjstvu doživjela neku nesreću, traumu. Većina je osjećala zabrinutost kao dijete, kada smo išli zubaru, upoznavali drugare u vrtiću, očekivali maminu reakciju poslije slomljene vaze. Ali, nismo zbog toga naučili da se brinemo. Većina nas je naučila da se brine jer smo kao djeca posmatrali svoje roditelje i na osnovu toga koliko su oni i kada bili zabrinuti i mi usvojili brinjenje kao reakciju (Goulding i Goulding, 2008).
Postoji mnogo načina da se oslobodimo briga, da ostatak života uzmemo u svoje ruke. Jedan od načina jeste da se zapitamo da li postoji mogućnost da se naša briga obistini?
Koja je vjerovatnoća da će se ona obistiniti?
Ako uvidimo da se naša briga ne može obistiniti, onda samim tim shvatamo i besmislenost naših briga. Međutim, ako smo zaključili da postoji značajna vjerovatnoća da se briga može obistiniti onda je korisno zapitati se da li postoji nešto što možemo da učinimo da bismo spriječili da se briga obistini.
Napišite sve postupke koje možete učiniti.
Koji su koraci koje mogu preduzeti? Kada? Gdje? Kako da ostvarim cilj? Zašto to želim? Cilj je da preduzimamo nešto što je u našoj moći, da shvatimo da je bolje biti aktivan, nešto činiti nego pasivno brinuti.
Šta je najgore što može da mi se dogodi ukoliko se problem ne riješi?
Pokušajte smireno da učinite ono što je u vašoj moći. Iskoristite brigu za preduzimanje akcije. Aktivnost je najjeftiniji lijek za brigu. Pronađite rješenje i oslobodite se briga. Nemojte se zamarati praznim razmišljanjem. Šta god da odlučite, znajte: potpuno je besmisleno brinuti se. Mnogo je korisnije biti aktivan, radoznao, kreativan.
„Zabrinutost vas neće natjerati da nešto preduzmete, niti vas može u tome spriječiti.“ (Ibidem, 2008). Ako smo samo zabrinuti i ne činimo ništa da riješimo problem, mi onda samo gubimo energiju i vrtimo se uzaludno u krug. Kao i uvijek, moć pozitivnog razmišljanja je velika. I u najtežim situacijama vjerovanje u svoje sposobnosti, u različitost i mogućnost izbora, problemima koji su dio naše svakodnevnice, daje drugačiji smisao. Mi jesmo zaokupljeni njima, razmišljamo kako ćemo da ih riješimo, ali nismo zabrinuti.
Kada se nađemo u teškoj situaciji, mi činimo sve što je u našoj moći da se izvučemo iz te situacije. Međutim, ukoliko izlaza nema, ukoliko rješenje i izlaz iz situacije ne zavisi od nas, najbolje je pomiriti se sa situacijom. „Samo je jedan put ka sreći, i taj put zahtijeva od nas da prestanemo da brinemo o stvarima koje su izvan domašaja naše volje“, rekao je slavni filozof Epiktet. Postoje brige koje su van naših moći. Vi ne možete uticati na vrijeme, na ratove, na bolest roditelja. Vi niste odgovorni za tuđa osjećanja, mišljenja, postupke. Svojom brigom ne možete učiniti da vaša majka ozdravi, niti možete natjerati druge ljude da promijene mišljenje i misle ono što vi želite da misle. Mi smo odgovorni za sebe, sopstvene misli i ponašanja. Pošto smo odgovorni samo za sebe, možemo da odlučimo da prestanemo da se brinemo.
Zapišite koliko dugo se opterećujete brigom, koliko često brinete.
Da li je briga bila korisna ili štetna ili ni jedno ni drugo?
Koliko je uopšte rješenje situacije koja vas muči bitno za vašu sreću?
Umjesto katastrofičnih zamisli, u situacijama čiji ishod ne zavisi od vas i koje se, gotovo ste sigurni neće dogoditi, svoje kreativne fikcije možete preformulisati i učiniti ih zabavnim. Umjesto da smišljate šta se sve može najlošije dogoditi, šalite se sa brigama, zamišljajte šaljivu paradoksalnu priču ili je otpjevajte. Na primjer, ako se brinete da bi vaša kuća mogla izgoriti do temelja, možete da osmislite šaljivu priču u kojoj dok bacate kroz prozor foto albume, dokumente, novac, sjetite se da je ostao stari portret od djeda i ne želite da skočite u mrežu za spasavanje dok ne spasite i portret. Cilj je da iz svojih kreativnih fikcija eliminišete patnju, statistiku. Cilj je da budete kreativni, zanimljivi, duhoviti. Kada god prepoznate da se brinete o nečemu što se vjerovatno neće desiti, izmislite novu priču, otpjevajte brigu uz drugu melodiju. Možete i da napišite dosadnu knjigu svojih briga, koju ćete spaliti kada shvatite da brige, zapisane u njoj se nisu obistinile, već su vam samo donijele patnju.
Jedan od najbržih i najprijatnijih načina da prestanete brinuti jeste da ismijavate svoju brigu (Goulding i Goulding, 2008).
Međutim, neke brige su poput upornog kapanja vode. One se iznova sakupljaju i izazivaju bolesti. I najstaloženiji ljudi nekada se uhvate u zamku briga. Tada zabrinutost može da nepovoljno utiče na zdravlje, da uzrokuje glavobolju, visok krvi pritisak, nesanicu, osjećanje straha, stida. Ono što vam najviše može pomoći jesu zdrav život, san, muzika i smijeh. „Ko ne nađe vremena za razonodu nađe za bolest.“ (Carnegie, 2013).
Ukoliko su i vaše brige uporne, svakodnevno se ponavljaju i ne uspijevate da ih se oslobodite, odredite vrijeme kada ćete brinuti i koliko dugo. Većini je dovoljno tri minute dva puta dnevno (Goulding i Goulding, 2008). Ako primjetite da brinete, podsjetite se na vrijeme predviđeno za brigu. Kažite sebi: „Hej, sad nije vrijeme za beskorisne brige. Vraćam ti se, brigo moja, za tačno tri sata.“
Preusmjerite svoje misli tako što ćete pjevati, recitovati, riješavati matematičke zadatke ili se prisjećati godišnjeg odmora. Ako se pojavi nova briga nemojte reagovati zabrinutošću.
Da li ste čuli za stare vojničke torbe, u kojima su, za vrijeme Prvog svjetskog rata, engleski vojnici nosili lične stvari? Zamislite da ste i vi nabavili sebi jednu takvu. Ta torba je baš mnogo stara, baš kao i vaše brige. Zamislite da ih stavljate u nju i otvorite je samo u vrijeme koje ste vi odredili za to. Svaku novu brigu spakujte u torbu isto. Kada dođe termin za brinjenje moći ćete da birate između više briga. Do tada: „Spakujte svoje brige u staru vojničku torbu i veselo se smiješite, smiješite, smiješite!“ (Ibidem, 2008).
Svaki put čestitajte sebi za promjene koje ste napravili i korake koje činite. Nagradite se. Poklonite sebi sitnice koje već odavno priželjkujete. Svaki put kada vam ponovo neka briga padne na pamet, propratite je sa interesovanjem umjesto sa zabrinutošću. Kada se suočite sa problemom sjetite se Spokojne molitve (Reinhold Niebuhr, 2013): „Bože daj mi snage da prihvatim ono što ne mogu da izmijenim, hrabrosti da izmijenim ono što što mogu i mudrosti da razlikujem jedno od drugog.“

Kliknite ovdje da naručite knjigu "Biram slobodu"

Write a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biram slobodu u Banjaluci

0shares 0 0 0 0 0 Promocija knjige Biram slobodu upriličena je u Narodnoj univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske 30. …

Promocija knjige Biram slobodu u Doboju

0shares 0 0 0 0 0Narodna biblioteka u Doboju je 12. 06. bila organizator promocije knjige „Biram slobodu”, autorke Vesne …

Postavite potrebne granice da biste se zaštitili

0shares 0 0 0 0 0 Priča počinje ushićenjem i radošću zbog par grančica koje su golubovi donosili na moj balkon pokušavajući …